POTRAGA ZA BLAGOM NIBELUNGA NIKADA NIJE PRESTALA: Vazal burgundskog kralja odvezao je sa svog imanja 144 kola zlata i potopio ga u rijeku Rajnu
Blago Nibelunga je najpoznatije blago u njemačkoj istoriji. Ono do danas inspiriše kako književnike, kompozitore i slikare, tako i arheologe hobiste. Da li je ono uopšte postojalo?
Hagen von Tronje, vazal burgundskog kralja Gunthera, odvezao je sa imanja u Wormsu na nepoznato mjesto na Rajni 144 kola natovarenih zlatom. To je blago kralja Nibelunga do kojega je Hagen došao ubistvom Siegfrieda, koji je prethodno ubio zmaja i postao junak. Zlato je Hagen potopio u Rajni. Tako bar kazuje Pjesma Nibelunga, prvi njemački junački ep.
Početkom 13. vijeka tu sagu je napisao nepoznati autor. U njoj se govori o zmaju, lijepim ženama, hrabrom borcu Siegfriedu i vječnoj borbi oko ljubavi, vjernosti i izdaje. Ali, Pjesma Nibelunga nije samo priča iz mašte. Ona ima istorijsku osnovu: propast burgundske loze početkom petog vijeka. Likovi kao burgundski kralj Gunther stvarno su postojali. Da li je onda možda stvarno postojalo i blago? Tragači za blagom do danas sanjaju o tome da pronađu blago Nibelunga.
Njime je opsednut i arhitekta Hans Jörg Jacobi iz Mainza. Ali, njega ne motiviše želja za bogatstvom već želja da riješi tu književnu zagonetku. Zajedno sa svojim ocem, koji je u međuvremenu umro, 40 godina je tražio skriveno blago. “To je jedna od rijetkih, još mogućih avantura”, kaže Jacobi.
Za njega nibelunško blago nije bajka, iako priznaje: “Čovjek u to mora da vjeruje. Pjesma Nibelunga samo u jednoj rečenici govori o tome gde je Hagen potopio blago u rijeku. Potopio ga je kod Lohea u Rajnu.” Pojam Lohe (Loche) Jacobija fascinira već četiri decenije.
Jacobi je uvjeren da je na katastarskim nacrtima pronašao to mjesto. “To je ime i ono označava Lochheim, mjesto koje danas više ne postoji.” Locheim se nalazio tamo gdje je Rajna i danas najdublja, u blizini mjestašca Gernsheima. Rijeka tu pravi oštar zavoj. Osim toga to mjesto je samo dvadesetak kilometara udaljeno od Wormsa, bivšeg sjedišta Burgunda.
Da li je tu, na dubini od 25 metara, zlato Nibelunga?
“Danas je to mjesto na kopnu, pored Rajne”, tvrdi Jacobi. Rijeka je tokom stoljeća mijenjala svoj tok.
Uz pomoć jedne firme za bušenje Jacobi i njegov otac su 1970-ih godina kod Gernshajma izvršili i arheološko iskopavanje. Ali, blago Nibelunga nisu pronašli. Nakon desetak metara bušilica je naišla na mermer. Blago nisu pronašli ni ronioci u Rajni. Ali, Jacobi ne želi da odustane od potrage. On još uvijek kod kuće ima debele registratore sa podacima mjerenja. “Želim da pronađem blago i dokažem da je Pjesma Nibelunga istinita.”
Ni profesorica germanistike Anna Mühlherr sa Univerziteta u Tübingenu ne vjeruje da je blago Nibelunga bajka. Za nju je blago književno sredstvo kojim se objašnjava uspon i pad dinastija. Taj motiv se pojavljuje i u drugim srednjevjekovnim pripovjetkama. “Publika bi trebalo da shvati da blago ne treba da dira.” U prenesenom smislu to znači da kraljevu moć ne treba dovoditi u pitanje. Na kraju Pjesme Nibelunga niko više od onih koji znaju gdje je blago nije živ. Da li je to kraj priče?
Nije. Blago je postalo mit, a to ima veze i sa njemačkom istorijom. Dok je u srednjem vijeku Pjesma Nibelunga bila vrlo omiljena, nakon nekog vremena potpuno je pala u zaborav. Tek 1755. ponovo je otkriven jedan stari rukopis. Od tada su je slikari i književnici pretvorili u njemački nacionalni ep. A šta je za takav ep prikladnije nego priča o apsolutnoj vjernosti svom narodu i kralju?
U vrijeme kad nije postojala njemačka država, blago na dnu Rajne postalo je simbol njemačkog jedinstva. U romantizmu su slikari kombinovali motive blaga kao zlatnu krunu sa crno-crveno-zlatnom zastavom. Sredinom 19. vijeka to je bio znak želje brojnih revolucionara za njemačkom državom, a danas su to boje njemačke nacionalne zastave.
Kompozitor svjetskoga glasa Richard Wagner posvetio je blagu čak čitavu operu, Rajnino zlato. Opera, čija je praizvedba bila 1876, govori o tri kćeri Rajne koje čuvaju blago. Wagner se, međutim, nije pretjerano držao Pjesme Nibelunga, već je, prema nordijskim pričama, dodao i nove likove.
Umjetničko bavljenje blagom Nibelunga danas nije više tako politički obojeno. Ali, njegova fascinacija traje i dalje. Tom pričom bave se televizijski filmovi i romani naučne fantastike, slike, pa i Festival Nibelunga u Wormsu.
Nastavlja se i potraga za blagom. Uz već pomenuti Locheim, spominju se i druga mjesta na kojima bi moglo da bude blago, kao na primjer jedna livada u Rheinbachu, južno od Bona. Ali, ni tu nije ništa pronađeno.
Nema veze, kaže Anna Mühlherr: “I istorijsko-imaginarno je dio jedne kulture. U svijetu mašte blago je nešto vrlo realno.”
Ko zna, možda jednoga dana ipak iz Rajne budu izvađeni tovari zlata. Za Hans Jörg Jacobija takav događaj bio bi “gotovo zanimljiviji od slijetanja na Mjesec”.
Izvor: urbancube.rs
