Od sada u Rimu možete posjetiti i mjesto Cezarovog ubistva

Rim je veličanstven grad, a njegovom “vječnom” sjaju doprinosi dobar marketing i pragmatika ljudi koji njime upravljaju.

U nizu poteza kojima se grad uspješno turistički promoviše nadodan je još jedan. Gradonačelnik Rima Roberto Gualtieri iskoristio je bogatu donaciju za dodavanje još jedne atrakcije na spisak gradskih znamenitosti. Novac je usmjeren na javno otvaranje mjesta na kojem je 15. marta 44. godine p.n.e. ubijen političar i vojskovođa Julije Cezar. Njegovo smaknuće jedno je od onih koje je obilježilo svjetsku istoriju. O uticaju ovog atentata na daljnja politička zbivanja postoje različita mišljenja te se o njemu i njegovom značenju i dalje raspravlja.

Urotnici naoružani noževima

Cezar je smaknut u uroti u kojoj je sudjelovalo 60-ak senatora. Ubistvo u kojem je Cezar izboden, s čak 23 uboda nožem, se nije dogodilo, kako se često krivo pretpostavlja na forumu već na ulazu u Pompejevo pozorište. Tu su se često održavale sjednice Senata. Ostaci ovog pozorišta kao poprišta ubistva i četiriju hramova nalaze se na trgu Largo di Torre Argentina. Krivo predstavljanje mjesta Cezarovog ubistva uglavnom je povezano uz Shakespeareovu dramatizaciju ovog događaja. Mučko ubistvo Cezara posljedica je njegove namjere da okonča republiku i uspostavi apsolutnu vlast. Na čelu urote su bili senatori Marko Junije Brut i Gaj Kasije. Cezara je čini se pogodila ova izdaja od strane njegovog štićenika i prijatelja Bruta, pa je navodno samo kada je dotičnog vidio među urotnicima navukao togu preko glave. Citat koji je popularizovao Shakespeare, a prema kojem je rekao: Et tu, Brute? (“Zari i ti, Brute?”) je čini se prije odjek glasine koju je spomenuo Svetonije. Najlogičnije je da nije rekao baš ništa s obzirom na to što ga je snašlo. No unatoč uspješnom atentatu urota nije bila produktivna jer je s njom počelo doba građanskih ratova koji su završili uspostavom carstva.

Ukleto mjesto

Mjesto ubistva bilo je zatvoreno još od vremena Cezarova nasljednika Oktavijana, koji je to mjesto proglasio ukletim i zatvorio ga. Oživljeno je nešto malo manje od 2.000 godina kasnije. Naime, italijanski diktator Benito Mussolini dao je porušiti dobar dio grada da bi došao do antičkog sloja. Ovo rušenje se dogodilo u 20-im godinama prošlog vijeka, a u 30-im je potvrđeno mjesto nekadašnjeg Pompejevog pozorišta. Međutim nakon ovih radova brzo je nestalo novca, a ratne okolnosti spriječile su povratak ovom planu. Prije nekoliko godina italijanska modna kuća Bulgari donirala je nešto više od milion dolara za ovaj projekt. Saradnja između brendova visoke mode i rimske gradske uprave rezultira uspješnim projektima. Godine 2015. tako je i modna kuća Fendi finansirala višemilionsku obnovu fontane Trevi.