Na dubini od 10 metara: Misteriozni drevni grad star 5.000 godina otkriven u Iraku

U oblasti Kurdistana u sjevernom Iraku, otkriveni su ostaci drevnog grada poznatog kao “Idu”.

Smatra se da je grad, koji je sada zakopan ispod humka visine od 10 metara, između 3.300 i 2.900 godine prije nove ere služio kao središte za različite aktivnosti tokom kojih se okupljalo na hiljade građana.

Ranije je bio prepun raskošnih palata, o čemu svjedoče natpisi ispisani za monarhe na zidovima, kao i ploče i kamena postolja koja se tu mogu naći.

Arheolozi u regionu Kurdistana u sjevernom Iraku otkrili su drevni grad koji se zvao “Idu”. Lokalitet je bio naseljen još u periodu neolita, kada se poljoprivreda prvi put pojavila na Bliskom istoku, a grad je dostigao svoj najveći uspon između 3.300 i 2.900 godine p.n.e. Građevina koja je ovdje prikazana je bila dom, sa najmanje dvije sobe, koja možda datira iz relativno kasnog života grada, prije nekih 2.000 godina kada je Partsko carstvo kontrolisalo područje. © Cinzia Pappi.

Jedan stanovnik obližnjeg sela naišao je na glinenu ploču na kojoj je bilo urezano ime “Idu”. Vjeruje se da je natpis napravljen u čast izgradnje kraljevske palate od strane vladara koji su svojevremeno vladali tim područjem.

Arheolozi sa Univerziteta u Leipzigu proveli su mnoge godine iskopavajući to područje. Oni vjeruju da je Asirsko carstvo vladalo gradom Idu tokom značajnog dijela njegove historije, koja je počela prije otprilike 3.300 godina.

Počeci asirske civilizacije datiraju se u treći milenijum prije nove ere. Tokom dominacije Asirije na Bliskom istoku, u prvom milenijumu prije nove ere, izgrađene su neke od njenih najimpresivnijih građevina.

Statua Ashurnasirpala II © Harvard Semitic Museum, Harvard University – Cambridge (CC0 1.0)

Nimrud je izabran da služi kao kraljevsko sjedište asirskog vladara, kralja Ashurnasirpala II (883-859 p.n.e). Unutrašnjost njegovih palata bila je ukrašena gipsanim pločama na kojima su bile isklesane njegove slike.

U osmom i sedmom vijeku prije nove ere, asirski kraljevi su proširili svoju teritoriju kako bi u nju uključili sve zemlje između Perzijskog zaliva i egipatske granice. Međutim, arheolozi su takođe otkrili dokaze da je grad imao snažan osjećaj samostalnosti. Njegovi ljudi su se borili za i izborili ukupno 140 godina nezavisnosti prije nego što su se Asirci vratili i ponovo preuzeli kontrolu nad regijom.

Ovo djelo prikazuje bradatu sfingu sa ljudskom muškom glavom i tijelom krilatog lava © Cinzia Pappi

Umjetnički rad koji prikazuje bradatu sfingu s ljudskom glavom i tijelom krilatog lava nalazio se među blagom koje je otkriveno. Iznad nje se nalazi sljedeći natpis: “Palata Ba’auri, kralj zemlje Idu, sin Edima, takođe kralj zemlje Idu.”

Osim toga, otkriven je cilindarski pečat star otprilike 2.600 godina koji prikazuje obezglavljenog čovjeka koji kleči pred grifonom, mitskom životinjom s tijelom lava i glavom orla.

Ovaj cilindrični pečat je star oko 2.600 godina, u vrijeme nakon što su Asirci ponovo osvojili Idu. Pečat, koji je izvorno mogao biti iz palate, prikazuje mitsku scenu sa likom koji bi vjerovatno mogao biti bog Ninurt, okrenut prema grifonu. Mjesečev srp (koji predstavlja boga mjeseca), osmokraka jutarnja zvijezda (koja predstavlja boginju Ištar) i palmeta se lako razaznaju. © Cinzia Pappi

Ovaj drevni grad kosmopolitski glavni grad je služio kao raskrsnica između sjevernog i južnog Iraka, kao i između Iraka i zapadnog Irana u drugom i prvom milenijumu prije nove ere.

Pronalazak njegove lokalne dinastije kraljeva, popunjava prazninu u onome što su istoričari ranije smatrali mračnim dobom u istoriji starog Iraka. Prema istraživačima, ovi nalazi, kada se uzmu u cjelini, doprinijeli su procesu ponovnog iscrtavanja političke i istorijske karte ekspanzije Asirskog carstva – čiji su dijelovi još uvijek obavijeni velom misterije.

Grad je bio zakopan unutar humka poznatog kao Tel, koji je sada lokacija grada poznatog kao Satu Qala. Nažalost, dok se ne postigne nagodba između seljana i regionalne vlade Kurdistana, trenutno nije moguće nastaviti s daljim radom.

U međuvremenu, u saradnji sa Univerzitetom Pensilvanije, napravljena je nova studija materijala pronađenih na lokaciji, koji se trenutno nalaze u muzeju Erbil. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Anatolica.

Na kraju, dva intrigantna pitanja koja do danas ostaju misterija su: Kako je ovaj sofisticirani drevni grad naglo postao ruševina, potonuvši ispod humka? I zašto su stanovnici uopšte napustili ovaj grad?

Izvor: mysteriesrunsolved.com

Share and Enjoy !

0Shares
0 0

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti