Nesretni život najmlađe srpske kraljice: Imala je samo 5 godina kada su je udali za kralja Milutina (50)

Rana udaja joj je omrzla muški rod, pa je utjehu tražila u manastiru

Vizantijska princeza Simonida (1294-1345) imala je samo pet godina kada ju je njen otac, vizantijski car Andronik Paleolog udao za srpskog kralja Milutina i poslao na srpski dvor.

Mala princezica poslata je pedesetogodišnjem kralju Milutinu, koji je imao tada nekoliko brakova iza sebe i već odraslu djecu.

Vjenčanje je obavio ohridski arhiepiskop Makarije u proljeće 1299.

Srbima je, u ime miraza, priznata osvojena teritorija iznad famozne linije Ohrid – Prilep – Štip. Simonida je tako postala Srpkinja i četvrta žena 40 godina starijeg kralja Milutina, uprkos tome što je na dvoru Nemanjića bio jak otpor prema braku sa vizantijskom princezom.

Srpski kralj Milutin, djed Dušana Silnog i otac Stevana Prvovjenčanog, imao je poseban odnos prema ženama. Volio ih je, a Simonida je bila malo dijete. Ipak, tadašnjeg patrijarha Jovana je najviše brinulo pitanje njenog pravnog položaja, pošto je Milutin sa Andronikovom kćerkom sklopio četvrti brak, koji pravoslavna crkva nije smatrala kanonskim.

Dvije decenije ona je “trpila” kralja, za nju veoma starog čovjeka. Ni svekrva, čuvena Jelena Anžujska, nije je voljela, jer nije voljela Vizantiju. Trpila je i rođenu majku, caricu Irinu, koja je pokušavala da iskoristi njen položaj na dvoru kralja Milutina.

O Simonidinom bračnom životu sa Milutinom nije sačuvano mnogo dokumenata, tek nekoliko zapisa. Prema sporazumu, kojim je srpsko-vizantijska granica povučena linijom Ohrid-Štip-Veles, Simonida je trebalo da bude vaspitana na srpskom dvoru sve dok ne bude bila dovoljno zrela da preuzme bračne obaveze. U srednjem vijeku, mlade plemkinje su postajale punoljetne obično sa 12 godina i tada su najčešće udavane.

Kralj Milutin i princeza Simonida

A ovako je izgledao njihov prvi susret!

Po Pahimerovim riječima, prilikom prvog susreta Milutin je, suprotno običajima, sišao sa konja i Simonidu dočekao “prije kao gospodaricu, nego kao suprugu”. Taj detalj otkriva koliko je Milutin, iskusni političar i prekaljeni ratnik, pridavao ovom braku. To je bio prvi, a pokazaće se i jedini brak, koji je jedan srpski vladar sklopio sa kćerkom vizantijskog cara.

Spisak znamenitih antipalamita, otkriva da se Simonida tokom 14. vijeka živo interesovala za teološka pitanja i maštala o tome da se zamonaši. Kada joj je majka Irina iznenada umrla, mlada srpska kraljica je otišla na njenu sahranu u Carigrad i riješila da se ne vrati mužu.

Po povratku u Srbiju, uspjela je da pobjegne svojoj pratnji i da se sakrije u jednom manastiru. Tu se i zamonašila, misleći da će tako izbjeći povratak svome već ostarjelom mužu.

Ali …

Pojavila se u monaškoj rizi pred Milutinovim ljudima. Njihovo zaprepaštenje i zbunjenost presjekao je Simonidin polubrat, despot Konstantin Paleolog, koji joj je strgao odjeću i natjerao je da obuče svjetovnu odeždu.

Predao ju je srpskom poslanstvu i pored Simonidinog opiranja i suza.

Kralj Milutin joj je naredio da se smjesta vrati ili će opet da pokrene rat! Odmah je poslao i svoje izaslanike sa prijetnjama. Mlada i lijepa Simonida tada je imala 22 godine. Vratila se suprugu, a kada se Milutin razbolio, nije se odvajala od njega. Svi su bili zatečeni njenom velikom brigom i njegom bolesnog muža.

Milutin je umro 19. oktobra 1321. godine. Dvije i po godine kasnije, proglašen je za sveca.

Postoje zapisi da je Simonida, povodom toga, poslala prelijepo kandilo da ukrasi njegov grob. Istoričari smatraju da je to bio očigledan dokaz da u njoj nije bilo nimalo mržnje prema mnogo starijem mužu.

A ovako je izgledao njen život nakon smtri kralja Milutina:

Simonidina velika želja da obuče monašku rizu, ispunila se odmah nakon Milutinove smrti, 29. oktobra 1321. godine. Postala je monahinja u manastiru Svetog Andreje u Carigardu, gdje je svu svoju ljubav posvetila Bogu. U monaškoj rizi živjela je na vizantijskom dvoru.

Priča se da je zbog prekinutog djetinjstva i nesretne rane udaje ostala nerotkinja i da je zauvijek omrzla muški rod. Paradoksalano, jedini muškarac koga je do smrti iskreno voljela, bio je njen otac koji ju je prodao za mir.

O Simonidinim poznijim danima zna se malo. Poznato je da je naručila posmrtnu pjesmu za oca i da je na nagovor maćehe Marije Paleolog, protiv zaljubljenog cara Dušana, rovarila kod njegove ljubavi, udovice Evdokije.

Poslednji put, kako zapisuje istoričar Lasker, Simonida se pominje 1336. godine kao jedna od prisutnih na velikom zboru državnih i crkvenih dostojanstvenika, koji su sudili zavjerenicima protiv vlade.

Vjeruje se da je umrla poslije 1345. godine. Njena neobična sudbina bila je inspiracija mnogim umjetnicima, a ljepota opjevana u pjesmama i prikazana na mnogim freskama i slikama. Freska u manastiru Gračanica, na kojoj je lik srpske kraljice, nadaleko je poznata i spada u najvrijednije.

Bila je inspiracija Milanu Rakiću za pjesmu “Simonida” i Milutinu Bojiću za dramu “Kraljeva jesen”. Asteroid “1675 Simonida”, koji je otkrio astronom Milorad B. Protić, nosi ime po najmlađoj srpskoj kraljici sa dvora Nemanjića.

Izvor: stil.kurir.rs/pozitivno.ba