Dok vi čitate ovaj tekst, negdje u Teksasu i Kaliforniji inženjeri sklapaju rakete koje će prve ljude odvesti na put bez povratka.

Kolonizacija Marsa više nije tema naučnofantastičnih filmova – ona je započela.
Ali, zašto bismo trošili milijarde da odemo na hladnu, pustu stijenu udaljenu milionima kilometara?
Planeta B: Kosmička polisa osiguranja
Elon Musk je to najbolje sročio: ako ostanemo samo na Zemlji, prije ili kasnije suočićemo se sa izumiranjem – bilo zbog asteroida, nuklearnog rata ili klimatskog kolapsa. Postati multiplanetarna vrsta je naša jedina polisa osiguranja za opstanak čovječanstva. Mars je izabran jer ima vodu (u obliku leda), atmosferu koju možemo zgusnuti i dan koji traje skoro isto kao naš (24 sata i 37 minuta).
Kako ćemo preživjeti tamo? (Pakao na Crvenoj planeti)
Život na Marsu u početku neće biti nimalo glamurozan. Prvi kolonizatori će se suočiti sa:
- Smrtonosnim zračenjem: Mars nema magnetno polje, pa će prvi gradovi vjerovatno biti ispod površine ili unutar džinovskih cijevi od lave.
- Ekstremnom hladnoćom: Temperature padaju i do -140°C.
- Zastrašujućom atmosferom: Vazduh je 95% ugljen-dioksid. Ako skinete kacigu, onesvijestićete se za 15 sekundi.
Krajnji cilj: “Terraforming” (Stvaranje nove Zemlje)
Plan je monumentalan. Naučnici predlažu da se Mars bukvalno “popravi”. Zagrijavanjem planete (čak i predloženim bacanjem termonuklearnih bombi na polove da se oslobodi CO2) pokrenuo bi se efekat staklene bašte. Led bi se otopio, potekle bi rijeke, a genetski modifikovane biljke bi počele stvarati kiseonik. Za nekoliko stotina godina, Mars bi mogao ponovo biti plav.
Pitanje za vas: Da li biste kupili kartu u jednom pravcu za Mars ako znate da se nikada nećete vratiti na Zemlju?