Misterija koju nikad nećemo riješiti: Kako i gdje su nestali PIKTI, narod sa sjevera Škotske

Sakrivene ispod srednjovjekovnih ruševina škotskog dvorca Macduff smještena su još starija čuda. Kako piše BBC, riječ je o pećinskim crtežima starim između 1.500 i 4.000 godina, a arheolozi ih još nisu u potpunosti razumjeli.

Pećina Wemyss krije drevne prikaze životinja i lova, ali vjerovatno i prvi prikaz škotskog broda. Arheolozi i istoričari naporno rade kako bi otkrili značenja ovih misterioznih crteža, ali sada i nove prijetnje sustižu ovaj osjetljivi okoliš.

Naime, kad su 1860-ih godina otkriveni, bilo ih je više od pedeset raspoređenih u pet pećina. Od tada je barem 25 crteža nestalo ljudskim nemarom ili urušavanjem. Nekoliko crteža uništeno je kad je neko zapalio automobil u jednoj pećini 1986. godine, a dvije pećine su urušene u proteklih 150 godina.

Njihova važnost neprocjenjiva je arheolozima dok se trude razriješiti misteriju naroda Pikt. Oni nisu bilježili svoju istoriju, a svjedočanstva drugih naroda, prvenstveno Rimljana tokom osvajanja britanskih ostrva, pokazala su se kao previše nevjerodostojna.

 

Pećinski sistem Wemyss najstarija je i najveća kolekcija Piktskih simbola bilo gdje u svijetu. To je gotovo nevjerovatno jer su bili poznati kao vrsni vojnici i jedini razlog zašto Rimljani nisu pokorili cijelu Britaniju. Slavni Hadrijanov zid bio je granica između “civilizovanih” Rimljana i “ledenih barbara” Pikta. O sukobu Pikta i Rimljana snimljen je i film Centurion s Michaelom Fassbenderom i Olgom Kuriljenko u glavnim ulogama.

Nestali su negdje u desetom vijeku nove ere i ostavili su tek rijetke pećinske crteže kao dokaze svog postojanja.

 

Sada mala grupa volontera pokušava spasiti pećinski sistem. Nove metode skeniranja, uključujući i laserske uređaje, sada omogućuju stvaranje računarskih modela i pećina i obale. Posjetiovi tako mogu virtualno posjetiti nevjerovatne pećine i njihove fascinantne crteže, a da usput ne oštete vrijedne slike.

Same pećine i dalje su u opasnosti od urušavanja, ali svi se nadaju da će upravo ove nove metode očuvanja istorijskih artefakata omogućiti njihovu preciznu analizu čak i kad ih priroda uništi.

Izvor: express.24sata.hr