WIKILEAKS OTKRIVA: Zapad je drhtao od Jugoslavije i Tita, evo zbog čega

U tajnim spisima iz 1976. navodi se da su se velike sile prilično plašile vladavine Josipa Broza, koja je “opasan model za zapadnu Evropu”

Koliko je doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio moćan pokazuju, pored ostalog, američke depeše iz sedamdesetih koje je objavio WikiLeaks, a u kojima se navodi da je Zapad bio u strahu od jugoslovenskog komunizma!

Depeše otkrivaju da je Zapad takoreći drhtao od Tita, a to se posebno vidi u dokumentu poslatom 1976. iz Beograda. Tu se, naime, navodi ocjena američkog državnog sekretara da je model vladavine Josipa Broza opasan za čitav Zapad.

– U skladu s govorom američkog državnog sekretara šefovima misije u Londonu, dok je Jugoslavija nezavisna od Sovjetskog Saveza, što nama odgovara, Titov komunizam je, s druge strane, opasan model za zapadnu Evropu. Zato bi možda bilo korisno da podsjetimo naše socijalističke prijatelje iz zapadne Evrope šta je u stvari jugoslovenski sistem, a šta nije. Postoji određena količina romantizma i maštanja da Jugoslavija predstavlja humani komunizam s demokratskim licem – navodi se u američkoj depeši iz sedamdesetih, koju je objavio WikiLeaks.

Dalje se navodi da su samo u 1974. u Jugoslaviji bila 1.154 politička zatvorenika, što prijeti da ih na kraju bude više nego u Sovjetskom Savezu. Dodaje se da u javnosti nema dovoljno pažnje za hiljade političkih zatvorenika koji su dospjeli na robiju zbog kritičkih izjava o državi i partiji ili zagovaranja veće autonomije za nacionalne manjine.

U jednoj od narednih beogradskih depeša, takođe iz 1976, analiziraju se stavovi običnih ljudi o tome šta čeka Jugoslaviju poslije Titove smrti. Niko nije bio siguran šta će se dogoditi, pa su se tako Hrvati nadali raspadu države, dok su se pojedini Srbi plašili takvog scenarija. Neki od njih su tvrdili da će državu okupirati Rusi, a ima i onih koji su bježali iz zemlje ili molili da Amerika okupira Jugoslaviju prije Sovjeta. Optimistični su očekivali da će Titov odlazak donijeti liberalizaciju.

Brežnjevljev zahtjev da Jugoslavija svoje jadranske luke ustupi na korištenje floti SSSR, Tito odbio

WikiLeaks je objavio još hiljadu diplomatskih depeša iz ambasada SAD širom svijeta među kojima su i one koje se tiču svih aspekata života u nekadašnjoj SFRJ, nepomirljivim razlikama između Tita i Brežnjeva, kao i stanju zdravlja doživotnog predsjednika nekadašnje Jugoslavije.

Objavljene su važne depeše koje otkrivaju manje poznate događaje bilateralnih odnosa Beograda i Washingtona i njihovih NATO saveznika, ali i telegrami koji pokazuju kako se stvarala slika o životu u socijalističkoj državi na raskršću dvaju suprotstavljenih političkih i vojnih blokova.

Tako se, na primjer, u izvještaju State departmenta od 16. decembra 1976. spominje susret sa članom Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) koji se opisuje kao “prozapadno orijentisana” osoba i dodaje da je u prošlosti dosljedno izražavao svoja politička uvjerenja.

Susret američkog diplomate i hrvatskog partijskog zvaničnika dogodio se prethodni dan, 15. decembra, na letu iz Londona u Zagreb, a najveći interes izazvali su sagovornikovi stavovi o lošim odnosima Jugoslavije i Sovjetskog Saveza.

Neimenovani komunistički političar opisao je susret između Tita i Brežnjeva, koji je održan mjesec dana ranije, kao “jako težak i nezgodan”. Najvažniji detalj odnosio se na Brežnjevljev zahtjev da Jugoslavija svoje jadranske luke ustupi na korištenje floti SSSR-a; međutim, Tito je to odbio.

“Između Jugoslavije i SSSR-a postoje jako duboke razlike koje su gotovo nepomirljive”, zaključio je anonimni član CK SKH, prenio je portal zagrebačkog ‘Jutarnjeg lista’.

Izvještaji o Titovim zdravstvenim problemima

Američki diplomati bavili su se Titovim zdravstvenim stanjem povodom njegovog 83. rođendana. U izvještaju se navodi kako je zbog Titovih zdravstvenih problema te 1975. tradicionalni slet na Stadionu JNA trajao dvostruko kraće nego prethodnih godina, a zatim sljedi opis tadašnjeg predsjednika države.

Naglašava se kako je Titova kosa svježe ofarbana, dok njegovo lice izgleda podbulo, što može biti posljedica bolesti ili uzimanja lijekova. U neslužbenim komentarima nekih njegovih prijatelja čulo se kako Tito ne izgleda dobro kao i da je za vrijeme ručka bio izrazito nostalgičan.

Na osnovu razgovora s neimenovanim jugoslovenskim novinarom, pred kraj januara 1976. u Washinton je poslata kratka poruka u kojoj se upozorava na pogoršanje zdravstvenog stanja Josipa Broza Tita.

Navodi se kako je “predsjednik Tito djelimično paralizovan i nalazi se u lošem raspoloženju, zbog čega je odložio putovanje u Meksiko i Kubu”. Novinar koji je razgovarao s američkim službenikom prenio je da mu je rečeno kako je Titu potrebno otprilike sedam nedjelja da se oporavi.

Na pitanje je li Tito pretrpio moždani udar, novinar je rekao “ne”, ali autor izvještaja konstatuje kako nije siguran da li je novinar uopšte shvatio značenje engleske riječi “stroke” (udar).

Stane Dolanc – najozbiljniji nasljednik

Veoma važna poruka State departmentu je poslata 22.5.1973. godine i bavi se pitanjem Titovog nasljednika, a kao glavni kandidat spominje se Stane Dolanc kao osoba čiji je položaj u Savezu komunista “od velike važnosti za sve potrebne manevre u slučaju smrti ili invalidnosti predsjednika”.

Dolanc je u to vrijeme bio sekretar Izvršnog biroa CK SKJ, i jedan od najmoćnijih jugoslovenskih političara. U drugom izvještaju od 28. maja 1974. iznova se aktualizuje pitanje ko će nasljediti Tita.

Pritom se upozorava na intervju koji je Dolanc dao inostranim dopisnicima – povodom održavanja Desetog kongresa SKJ – kojima je iznenađujuće otvoreno govorio o Jugoslaviji nakon Titove smrti.

U odgovoru na pitanja o nasljedniku Josipa Broza Tita, Dolanc je rekao kako se o tome još ne razmišlja jer Jugoslavija nije kraljevina. No, američki je utisak da upravo Dolanc očekuje da će ostati na svojim tadašnjim funkcijama još jedan četverogodišnji mandat.

Izvor: blic.rs

Share and Enjoy !

0Shares
0 0

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti