Dunkleosteus: Jedna od najvećih i najžešćih ajkula od prije 380 miliona godina

Ime Dunkleosteus je kombinacija dvije riječi: ‘osteon’ – grčka riječ za kost, a Dunkle je dobio ime po Davidu Dunkleu, poznatom američkom paleontologu koji se posvetio proučavanju fosilnih ostataka riba i najpoznatiji je po svom radu u paleontologiji kičmenjaka u Prirodoslovnom muzeju u Clevelandu.

Za ovaj plakoderm, odnosno praistorijsku ribu sa svojevrsnim oklopom na tijelu, se smatra da je konzumirala bilo šta ili barem većinu stvari koje joj se nađu na putu, a bila je izuzetno brza i moćna. Dunkleosteus je jedan od najvećih plakoderma koji su ikada živjeli i za njega se kaže da je bio jedan od najžešćih tokom kasnog devonskog doba, često poznatog kao “doba riba”.

Poznato je da Dunkleosteus težio do 3.600 kg i da je imao dužinu do čak 9 m. D. terrelli, D. Belgicus, D. denisoni, D. marsaisi, D. magnificus, D. missouriensis, D. newberryi, D. amblyodoratus i D.raveri su 10 vrsta Dunkleosteusa.

Bili su poznati po svojoj snazi ​​i sposobnosti da brzo pokreću čeljusti, što im je omogućavalo da bez napora love životinje. Fosili Dunkleosteusa otkriveni su između ostalih mjesta u Sjevernoj Americi, Maroku, Poljskoj i Belgiji.

Rekonstruisana lobanja, Prirodnjački muzej Beča. © Image Credit: Wikimedia Commons

Čini se da je Dunkleosteus intrigantna životinja, međutim, malo je informacija o njemu poznato zbog izumiranja i starosti (postojao je prije 370-380 miliona godina). Iako se ništa ne zna o mnogim dijelovima tijela Dunkleosteusa, značajne informacije prikupljene su iz fosila Dunkleosteusa i njegove rekonstrukcije.

Otkriveno je da Dunkleosteus imao dvodijelnu koštanu i oklopnu vanjštinu sa dva para oštrih koštanih ploča koje formiraju oblik kljuna. Rekonstrukcije su takođe otkrile da su određene vrste Dunkleosteusa posjedovale prsna peraja, što sugeriše da su se peraja kod plakoderma razvila usljed velike potrebe za mobilnošću.

Dunkleosteus terrelli se odlikovao izgledom nalik na ajkule i istaknutim prednjim režnjem na repu. Dunkleosteus je bio najmoćnija živa riba tokom kasnog devonskog doba i jedan od najvećih plakoderma koji su ikada postojali.

Ogromna snaga ​​ugriza mu je omogućavala da bez napora ‘presječe’ i drevne ajkule. Dunkleosteus je jedna od najvećih vrsta riba koje su ikada postojale.

Dunkleosteus nije bio posebno odličan plivač, a obzirom da se obično nalazio u plitkim morima i okeanima, njegova struktura kostiju bila je adekvatna da se brani od drugih vrsta; plivačku tromost je nadoknađivao svojim debelim i koščatim tijelom i strukturom kostiju poput oklopa.

Veličina Dunkleosteusa u poređenju sa osobom visine 1,8 metara. © Image Credit: Public Domain

Imao je sistem usta poznat kao ‘spona sa četiri poluge’, što mu je omogućilo da brzo ispruži čeljust i pruži snažnu snagu ugriza dok zatvara usta. Proizvedeni pritisak pomogao je Dunkleosteusima da presijeku bilo koju kutikulu, zubnu građu ili oklop.

Kao rezultat toga, smatra se da je, osim amonita i drugih plakodermnih riba te morskih pasa, takođe jeo i ribe iz svoje vrste kada bi bio gladan. Ova tvrdnja je potkrijepljena otkrićem ribljih kostiju i drugih poluprobavljenih ili nesvarenih elemenata u fosilima.

Fosil Dunkleosteus terrelli. © Image Credit: Wikimedia Commons

Stanište Dunkleosteusa nije jasno, iako je objavljeno da su ostaci otkriveni u plitkim okeanima širom svijeta. Smatra se da je bilo jedno od prvih stvorenja koje se seksualno razmnožavalo putem mehanizma oplodnje jajašca. Trajanje životnog vijeka Dunkleosteusa nije jasan razjašnjeno.

Dunkleosteus se smatra jednim od najopasnijih morskih grabežljivaca ikada. Glavni razlozi za takvu tvrdnju su njegova kanibalistička priroda i sposobnost savijanja struktura čvrstih poput metala.

Izvor: mysteriesrunsolved.com

Share and Enjoy !

0Shares
0 0

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti