Iako najviše znamo o da Vincijevim izuzetnim umjetničkim sposobnostima, te remek-djelima poput Mona Lize i Tajne večere, ovaj čovjek je bio i naučnik, inžinjer, matematičar, muzičar, vajar, astronom, arhitekta, zoolog, anatom … I, što je možda najveće iznenađenje – nutricionista.
Bilješke Leonarda da Vincija u spisima “Codex Atlanticus” i “Manuscript B” pokazuju da je on imao viziju javnog zdravlja koje zavisi od konteksta, s jasnom sviješću o ulozi kvalitetne hrane, vazduha i vode u efikasnom programu zdravstvene zaštite. Te bilješke pružaju praktične savjete koji se odnose na ponašanje, zdravlje, ishranu i fizičku aktivnost, ali i na okruženje u kojem čovjek živi.
Leonardo je bio svjestan javnog zdravlja u istoriji medicine i povezao je socijalno zdravlje sa životnim stilom i urbanističkim planiranjem. Shvatio je da su bolesti uzrokovane i neskladom elemenata u tijelu i da je ponekad funkcija medicine da uspostavi balans, uz svijest da se ravnoteža između elemenata može postići zdravim načinom života.
S tim u vezi, primjećuje se podudarnost između njegovih bilješki i cilja održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG – Sustainable Development Goal), koji se tiče dobrog zdravlja i blagostanja.
Leonardo predlaže skup pravila ponašanja za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja koja se u velikoj mjeri poklapaju sa savjetima koje bi svi doktori trebalo da daju.
“Ako želite da ostanete zdravi … ne jedite ako niste gladni; neka vaša večera bude lagana; dobro sažvaćite hranu; obrok treba da bude dobro pripremljen i jednostavan. Lijekove treba izbjegavati.”
Dodatne napomene odnose se na higijenu u pogledu ishrane, kontrolu emocija, vrijeme za san noću i danju, te kako se na pravi način pije alkohol – pogledajte savjete na kraju teksta.
Leonardo ne ograničava svoje higijenske sugestije na ličnu zdravstvenu njegu, već ih proširuje na urbani dizajn. Na primjer, u njegovom projektu idealnog grada postoje velike poprečne saobraćajnice i izlivni kanali okruženi manjim kanalima – osmišljeni i projektovani kako bi grad bio čist i provjetren.
Leonardo je imao vizionarsku percepciju onoga što danas nazivamo široko rasprostranjenom medicinom – tj. javnim zdravljem, koje zavisi ne samo od izliječenja klasičnih patologija, već i od ekologije, socijalnih prilika, organizacije transporta, zagađenja i društvenih nejednakosti – a koje leži u osnovi zdravlja kao blagostanja.
Srodnost između Leonardovog mišljenja i ciljeva UN u okviru SDG 3 u vezi sa javnim zdravljem potvrđuje da je njegovo naslijeđe važno za medicinsku humanistiku.
Da Vinci je bio zaintrigiran hranom i cijenio je njen značaj, bio je opčinjen kuhinjskim spravama i inspirisao nekoliko aparata koje i danas koristimo, uključujući automatizovani uređaj za okretanje mesa na ražnju.
Pedantne sveske koje je da Vinci vodio, a neke su sačuvane i danas, daju uvid u njegov odnos prema hrani, ishrani i kuhinji. Počeo je da piše sveske sa 37 godina i vodio ih je sve do smrti 37 godina kasnije. To su uglavnom nasumične misli, bilješke i crteži, poput dnevnika.
Evo nekih savjeta za zdravlje iz jedne od njegovih bilježnica:
Ako želite da budete zdravi, pridržavajte se ovog režima.
Nemojte jesti kada nemate apetit i večerajte laganu hranu.
Žvaćite dobro, i šta god uneste u sebe trebalo bi da bude dobro kuhano i od jednostavnih sastojaka.
Uzimanje lijeka je loš savjet.
Čuvajte se ljutnje i izbjegavajte zagušljiv vazduh.
Ostanite da stojite neko vrijeme poslije obroka.
Ne spavajte u podne.
Pomješajte vino s vodom, uzimajte ga pomalo, ali ne između obroka, niti na prazan stomak.
Ne odlažite posjetu toaletu.
Ako vježbate, neka ne bude previše naporno.
Nemojte ležati sa stomakom nagore i glavom nadole.
Budite dobro pokriveni noću.
Odmorite glavu i budite vedri.
Ne budite bezobzirni i držite se ove dijete.
Izvor: dnevno.rs
