TITOV PODRUM S BLAGOM: U njemu se čuva 200.000 darova koje je primio (FOTO)

Za tri i po desetljeća skupilo se mnoštvo predmeta – od bizarnih poklona, do basnoslovno vrijednih umjetničkih rariteta.

podrum11

Svakako, najzanimljiviji dio predmeta darovi su koje je Tito dobijao od stranih državnika, bilo kad im je odlazio u posjetu, bilo kad su oni stizali u Beograd. A ima ih sa svih strana svijeta.

Tito je tokom svoje duge vladavine putovao u čak 169 državničkih posjeta u 73 zemlje. Prvi poklon koji je dobio od neke okrunjene glave je bronzana korintska antička kaciga s kraja 7. stoljeća prije nove ere, dar grčkog kralja Pavla I. Grk je očito bio darežljiv – dvije godine jasnije, kada je s kraljicom Federicom posjetio Tita u Beogradu, na poklon je donio dva zlatna pehara, repliku onih pronađenih u Lakoniji iz 15. stoljeća prije nove ere. Glava Bude, visoka tek 16 centimetara, koja datira iz četvrtog stoljeća prije naše ere, dar afganistanskog kralja Mohammeda Zahira, na kojem se nalazi i inventarski broj kabulskog muzeja 2296, danas je svjetski raritet. Afganistanski kralj, kada je Titu u Beogradu poklonio taj nacionalni dragulj, nije ni slutio da će glavu Bude na taj način sačuvati. Da je nije donio u Beograd, stradala bi u vandalskom pohodu talibana na Narodni muzej u Kabulu, gdje su opljačkani i uništeni brojni dragulji svjetske kulturne baštine samo zato što su talibanske vlasti nastojale zatrti sve tragove drugih kultura i vjera.

Norodom Sihanuk, princ Kambodže, posegnuo je u muzej da bi Titu izabrao poklon. Na reljefu nebeske plesačice, koji se nalazio na hramu u zidinama Angkor Toma, nekadašnje prijestonice Kmera, još je vidljiva oznaka Odjeljenja za starine nacionalnog muzeja iz Phnom Penha s rednim brojem 693. Neke okrunjene glave, poput jordanskog kralja Huseina, bile su sklonije poklone naručiti u uglednim svjetskim draguljarnicama, pa je tako Jordanac u londonskoj Goldsmiths Silversmiths & Jewellers Asprey Company naručio figuru ratnika na devi, izrađenu u srebru i djelomično pozlaćenu, na postolju od oniksa. I marokanski kralj Hasan II. dar Titu nabavio je u draguljarnici, ali onoj u Parizu, smještenoj tik uz Ritz Hotel. Po narudžbi marokanskog kralja ondje su izradili unikatnu tabakeru, napravljenu od čistog zlata i ukrašenu sa 35 brilijanata i 16 safira.

podrum22

Norveški kralj Olaf V., kada je sa suprugom posjetio Beograd 1966. godine, Titu i Jovanki poklonio je emajliranu posudu, zdjelu s posrebrenim dnom vrhunskog dizajna, no ni približne vrijednosti kakvu imaju zlatni pladanj i čaša, poklon etiopskog cara Haila Selassija, darovan 1968. godine.

Kad su Beograd 1976. posjetili tadašnji japanski princ Akihito (danas car) i njegova supruga Michiko (danas carica), znajući za Titovu strast prema fotografijama, poklonili su mu fotoaparat Nikon F2 Photomic.

Kolika je bila Titova strast prema fotografijama svjedoči i opširan dokument Način rada predsjednika Republike i zadaci sekretara. U njemu je, na 24 stranice, do najmanjih potankosti, opisano kako je morao postupati Titov lični tajnik i koji su bili izuzeci kada ga nipošto nije smio prekidati, bez obzira na to kakvu mu važnu poruku morao prenijeti.

Tako Tita nije bilo moguće prekidati kada bi u svom fotolaboratoriju razvijao filmove i izrađivao slike. Važne depeše pristigle u to vrijeme morale su pričekati da Tito završi sa svojim hobijem.

Postojalo je još jedno sveto pravilo kada se Tito nije smio uznemiravati. Bilo je to vrijeme kada bi gledao film. A filmove je gledao svakodnevno, o čemu postoji pedantna evidencija. Bez obzira na to gdje se nalazio, u svojoj rezidenciji na Dedinju, na Vangi, u Plavom vozu, avionu ili na brodu Galeb, Titu su organizovali filmske projekcije. Od 1949. do kraja života 1980. Broz je pogledao ukupno 8801 film, ili u prosjeku 285 godišnje. Najviše je volio horor filmove, potom westerne, osobito one u kojima je igrao John Wayne, poput “Tragača” koji mu je prikazan 30. maja 1958. i nimalo mu nije smetalo što je taj popularni američki glumac bio zagriženi antikomunist. Volio je i američke ratne filmove i u šali je znao reći da Amerikanci ratuju samo zato da bi mogli snimati dobre filmove.

Police depoa s poklonima, od kojih je svaki zaveden u katalog, prepune su kojekakvih maketa, vaza s likovima Tita, tanjira, portreta Staljina, iz vremena prije Informbiroa, lutaka, skulptura, globusa, čak i zubarskih stolaca.

Pažnju plijeni i “kamen s Mjeseca”, kako stoji u katalogu, poklon američkog predsjednika Richarda Nixona. U stvarnosti, radi se tek o četiri razočaravajuće sićušna, minijaturna grumena – od kojih je tek jedno veličine zrna bibera – zalivena u prozirnu plastičnu masu, na postolju zajedno s jugoslovenskom zastavicom koja je, navodno, s barjacima ostalih zemalja svijeta bila u modulu misije Apolla 11 kada je u julu 1969. dovela prvog čovjeka na Mjesec. Među poklonima iz Sjedinjenih Država nalazi se i srebrni pisaći pribor izrađen u poznatom Tifanny & Co, dar američkog predsjednika Johna Kennedyja. Tito je navodno bio posljednji državnik kojeg je u oktobru 1963., samo pet dana prije nego što je ubijen u atentatu u Dallasu, primio Kennedy. Međutim, na Kennedyjevu poklonu potkrala se pogreška. Uz pisaći pribor nalazio se i maleni blok za bilješke s otisnutim memorandumom na kojem je pisalo Kabinet Predsjednika sfrj. Neko u Americi, očito, nije znao da se u jeziku kojim govori gost, predsjednik piše malim, a kratica SFRJ velikim slovima. No to je bila mnogo manja pogreška od one na američkim televizijskim postajama, kada su Jovanku Broz, Titovu suprugu, umjesto gospođa Broz nazivali gospođa Tito, misleći da joj je to prezime.

Izvor: jutarnji.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti