Kako spavate? O tome ovisi hoćete li imati višak kilograma

Ljudi koje nedovoljno spavaju, ali i oni koji pretjeruju u spavanju, imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. Takođe, smanjuje se sposobnost metaboliranja šećera i povećava rizik od dijabetesa te opada imunitet.

Oba sindroma podjednako negativno utiču i na ukupni kvalitet života, između ostalog i tako da povećavaju razinu stresa (ako nismo naspavani, često nismo dobro koncentrisani na posao i svakodnevne obaveze, a ako spavamo predugo, češće kasnimo i ‘hvatamo’ obaveze), pa je vrlo važno otkloniti uzroke i uravnotežiti vrijeme spavanja te – naspavati se kvalitetno.

Iako je potreba za snom individualna i zavisi o nizu faktora: na primjer, o dobi, fizičkim i mentalnim aktivnostima tokom dana, smatra se da prosječna osoba treba sedam do osam sati sna. Osoba koja inače teško fizički radi može trebati i nešto više sna, dok oni koji tokom dana nemaju puno obaveza – kao što su starije osobe – mogu spavati i kraće. No generalno se smatra da postoji poremećaj spavanja ako trajanje spavanja padne ispod šest, a pogotovo ispod pet sati, odnosno ako neko spava duže od 9 sati tokom noći. 

Manjak sna, prije svega, može potaknuti pretilost, može uticati na povišenje krvnog pritiska, pa čak i na pojavu dijabetesa tipa 2. Pritom problem ne mora biti samo u vremenski prekratkom spavanju (na primjer, ako zbog obaveza uspijete spavati samo 6 sati), probleme može uzrokovati i nekvalitetno spavanje, kod osoba koje pate od sindroma apneje ili se iz nekih drugih razloga noću često bude.

Iako vremenski “spavaju” osam ili devet sati, kako je taj san isprekidan i nekvalitetan, oni mogu patiti od pomanjkanja sna i biti – pospani.

– Apneja je najčešći uzrok prekomjerne dnevne pospanosti, odnosno hipersomnije. Ljudi koji se nisu naspavali tokom noći, obično spavaju duže od 8 sati, ili su pospani tokom cijelog dana. Upravo kod takvih osoba vrlo je učestala pretilost, te često imaju problema s visokim pritiskom, a povećan je i udio dijabetičara tipa 2. Uzroci problema mogu biti i neki drugi, poput insomnije ili narkolepsije.

Na kvalitetu sna mogu uticati i neki lijekovi, no sindrom apneje najčešći je problem i nipošto ga ne bi trebalo zanemarivati. 
Svi oni koji se nakon sedmosatnog sna bude umorni, trebali bi u razgovoru s doktorom isključiti druge probleme – napetost, stres, depresiju, bolest i slično – a ako to razdolje potraje duže, potrebno je javiti doktoru radi provjere kvalitet sna.

Povremeno, problem se može riješiti lijekovima, no valja imati na umu kako se čovjek s vremenom navikava na njih i njihovo djelovanje slabi, pa nakon nekog vremena lijekovi više ne pomažu. Stoga je važno djelovati na uzrok.

san2

Savjeti za bolji san

  • Uvijek idite u krevet u isto vrijeme, po mogućnosti prije ponoći, kako bi se organizam navikao na isti ritam.
  • Ne spavajte poslije podne. Dobro je uzeti poslijepodnevni odmor, no da biste obnovili energiju, dovoljno je 20-ak minuta drijemanja – sve više od toga dovest će do toga da pokvarite ritam spavanja noću.
  • Udaljite sve električne uređaje iz spavaće sobe i dva sata prije spavanja prestanite gledati u ekran računara ili mobitela; zamračite sobu u kojoj spavate.
  • Kad se jave problemi s nesanicom, reagujte odmah: Čovjek koji nije spavao 24 sata u komadu ima reakcije slične osobi koja ima jedan promil alkohola u krvi; dakle, veća je vjerovatnost nesreća, grešaka i slično.
  • Ne nadoknađujte manjak sna tokom sedmice vikendom: spavanje do 10 ili do podne vikendom neće vam pomoći da nadoknadite propušteni san, za to je dovoljno tek sat vremena više spavanja nego inače. Budete li spavali do podne, poremetit ćete biloški ritam i imati problema sa snom naveče.

Izvor: 24sata.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti