Sfinga iz Beludžistana: Prirodni fenomen ili genijalna ljudska tvorevina?

Neki vjeruju da je riječ o prirodnoj stijeni, dok drugi tvrde da je riječ o drevnoj statui koju je isklesala nepoznata civilizacija izgubljena u vremenu.

U Pakistanu je 2004. godine izgrađen obalni autoput Makran. Ovaj novi put povezao je Karači sa lučkim gradom Gvadarom, a takođe je omogućio turistima pristup Nacionalnom parku Hingol, koji je 240 km udaljen od Karačija. U ovom parku se nalazi izvanredna ‘Beludžistanska sfinga’, kolosalna formacija u stijeni.

Sfinga iz Baludžistana je po obliku i proporcijama vrlo slična egipatskoj Sfingi. ©️ Wikimedia Commons

Nedaleko od ovih čudnih stijena nalazi se još jedna neobična građevina koja se zove ‘Princeza nade’ (prikazano na slici ispod). Iako se vjeruje da su ove strukture čudnog izgleda rezultat vjetra i kiše koji stvaraju krajolik, ne može se ne zapitati ima li u priči nešto više.

Formacija stijena nazvana ‘Princeza nade’ u Nacionalnom parku Hingol. ©️ Wikimedia Commons

Danas arheolozi istražuju ogromnu količinu dokaza, sugerišući da su civilizacije su postojale u drevnim vremenima prije pisane istorije, te da je napredna tehnologija bila je u upotrebi hiljadama godina prije nego što je ‘službeno izumljena’. Uz to, smatra se da Velika sfinga u Egiptu privlači više pažnje jer je vremenske prilike nisu uspjele uništititi do neprepoznatljivosti, što naravno ukazuje na mnogo raniji datuma njenog nastanka.

Bibhu Dev Misra, indijski autor i nezavisni istraživač, komentarisao je da bi Sfinga iz Beludžistana u Pakistanu mogla biti mnogo starija od svog egipatskog ekvivalenta kada se uzme u obzir njena lokacija. Mjesto na kojem se ova sfinga nalazi opisao je kao “gigantski, u stijenama isklesan arhitektonski kompleks”.

Dev Misra je dao izvještaj o Sfingi, govoreći:

“Letimičan pogled na impresivnu skulpturu pokazuje da Sfinga ima dobro definisanu liniju vilice i jasno uočljive crte lica kao što su oči, nos i usta, koje su postavljene u naizgled savršenoj proporciji jedna prema drugoj.”

Prema Dev Misri, baš kao i Sfinga u Gizi, čini se da pakistanska formacija uključuje ogrtač za glavu sličan Nemesu koji su nosili drevni faraoni, sa svojim prugastim oznakama na tkanini koja prekriva krunu i potiljak njenog nosioca. Zaklopci koji vise u blizini ušiju takođe su jasno vidljivi na beludžistanskoj sfingi, dok se horizontalni žljeb koji podsjeća na faraonsku traku za glavu može vidjeti na čelu.

Detaljniji pogled na glavu sfinge iz Beludžistana. ©️ Wikimedia Commons

Noge i šape mitske zvijeri takođe su jasno definirane. Dev Misra piše:

“Lako se mogu razaznati konture zavaljenih prednjih nogu Sfinge, koje se završavaju vrlo dobro definisanim šapama. Teško je shvatiti da je priroda mogla isklesati statuu koja podsjeća na dobro poznatu mitsku životinju do tako zapanjujuće preciznog stepena.”

Dev Misra dalje ističe da Sfinga stoji na vrhu impresivne platforme hrama koja ima neke prilično neuobičajene karakteristike. Kao što je ilustrovano u nastavku, postoje karakteristične niše i strukture nalik na stubove u stijeni ispod formacije Sfinge.

Prisustvo simetričnih obilježja na cijelom području moglo bi se protumačiti kao rezultat ljudskog truda, čime se negira popularno mišljenje da je lokalitet stvorila priroda. Ravnomjerno oblikovane formacije poput stepenica daju vjerodostojnost teoriji da ovo mjesto ima više od slučajne sličnosti s hramom.

Dev Misra je izjavio da su stepenice ravnomjerno podijeljene i jednake veličine, dajući mjestu osjećaj veličanstvenosti. Bilo je očito da je kameni arhitektonski kompleks bio izložen teškim vremenskim prilikama i da je bio prekriven slojevima sedimenta, skrivajući neke detalje složenje izrade.

Iako mainstream istraživači smatraju da ove strukture u Beludžistanu nisu ništa drugo do prirodne stijene, nekonvencionalni mislioci poput Dev Misre čvrsto vjeruju da bi istraživački rad i ispravna analiza ove udaljene lokacije u Pakistanu mogli dokazati postojanje još jedne zaboravljene civilizacije koja je nastala i prije staroegipatskog perioda ili Gobekli Tepea u Turskoj. Pitanje je samo koliko bi istraživačima trebalo vremena da se dokažu ove tvrdnje.

Izvor: mysteriesrunsolved.com

Share and Enjoy !

0Shares
0 0

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti