RADOST, PONOS I PUNA DUŠA: Najljepši trenuci YU sporta

Jugoslavija je izrodila bezbroj sportskih velikana i asova koji su svojim rezultatima i sportskim dostignućima na raznim takmičenjima proslavili našu zemlju širom svijeta. Zahvaljujući njima postali smo poznati i priznati, a jugoslovenski sport je postao sinonim maltene brand za uspjeh.

jugoslavija1

Brojna su takmičenja počevši od olimpijskih igara, svetskih i kontinentalnih šampionata na kojima smo se toliko radovali i bili ponosni na uspjehe naših sportista.

Poslike Drugog svjetskog rata odmah je započela ozbiljna i temeljna organizacija sporta od osnivanja Fiskulturnog odbora Jugoslavije (FOJ) koji prerasta u Savez (FISAJ), osnivaju se savezi na nivou republika da bi kasnije (od 1948. godine) nastajali Savezi po sportovima: atletski, fudbalski, košarkaški, bokserski, rukometni, smučarski, odbojkaški …

Vremenom su izgrađeni značajni sportski objekti što je bio dobar osnov za razvoj sporta. Ipak, u prvom planu su individue koje će svojom upornošću i talentom stvoriti sportsku atmosferu i vrijednost koja je priredila mnoge uspjehe, rekorde, medalje.  Dobar sport imao je i dobru, brojnu publiku. Gotovo u svakoj sportskoj disciplini mogli smo da uživamo u virtuoznom nadmetanju.

Zanimljivo je da je prve poslijeratne godine fudbalsko takmičenje bilo između Republika, JA i Vojvodine (pobjednik je bila Srbija), a od 1947.godine po klubovima kao i u periodu između dva rata. I dok su poznati klubovi do 1940.godine bili  BSK i  Jugoslavija  (Beograd), Građanski, Konkordija i HAŠK (Zagreb),  Hajduk (Split) … koji su i po više puta bili prvaci na sedamnaest održanih prvenstava, poslije rata nastaju klubovi:  Partizan (04. oktobra 1946.god.), Crvena Zvezda (04. Marta 1946. god.) OFK Beograd (22.02.1945.god. najprije pod imenom Metalac) u Beogradu,  Hajduk (Split – nastavlja da postoji još od 1911.godine), Dinamo (nastavlja tradiciju predratnog HAŠK-a iz aprila 1911.god.), Željezničar (nasljednik Željezničara iz novembra 1921.god.), Velež (Mostar), Radnički (Niš), Sloboda (Tuzla), Budućnost (Titograd) … Ako samo pobrojimo neka imena fudbalera, sportska će strast u nama zaigrati: Stjepan Bobek, Dragoslav Šekularac, Vladimir Beara, Vladimir Zajec, Rajko Mitić,  Ivica Osim,  Safet Sušić, Brane Oblak,  Dragan Džajić,  Ivica Šurjak …

A sjećate li se čuvenog gola Stanislava Karasija u posljednjem minutu posljednje kvalifikacione utakmice (sa reprezentacijom Grčke u Atini) koja je davala dodatnu šansu za odlazak na svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 1974.godine?

Kako smo u košarci pokazali da imamo zlatne momke reći cemo riječ dvije i o košarci.  Prvu loptu i upute u igranje košarke kod nas doneo je 1923.godine Amerikanac Vilijam Vilend. Došao je kao izaslanik dobrotvorne organizacije “Vojska spasa” posredstvom Crvenog krsta Beograda. Značajan razvoj košarke ostvaruje se tek poslije Drugog svjetskog rata . Iz godine u godinu naši su košarkaši bili  bliži evropskom i svjetskom razvitku košarke. A to pokazuje i činjenica das smo na Olimpijskim igrama 1960.god. u Rimu osvojili šesto mjesto a već na Olimpijadi u Meksiku 1968.god. drugo mjesto – srebrnu medalju. Na svjetskom prvenstvu 1950.god. u Argentini osvojili smo deseto mjesto, a 1963.god. u Brazilu drugo. Osvajali smo i zlatne medalje, bili smo među četiri najbolje reprezentacije svijeta. Košarkaška prvenstva u zemlji burno su pratili brojni navijači. Igrali su tako da smo zaista mogli da osjetimo svu ljepotu i draž ovog sporta.

U ovoj najavi jugoslovenskog sporta zadržali smo se malo na fudbalu jer je najpopularniji sport kome parira jedino košarka. Voljeli smo i imali vrsne sportiste u boksu (Mate Parlov, Beneš …), rukometu, vaterpolu … u atletici, gimnastici (Štukelj, Mihalić, Miroslav Cerar …). Obarali smo i rekorde …

Nema medalje kojoj se zdušno nismo radovali i koju sa respektom nismo proslavili. Ova tema je tek načeta, puno toga je ostalo još za ispričati, sjećanja su i dalje jaka, a ostalim junacima našeg sporta nekom drugom prilikom.

Da u zdravom tijelu živi zdrav duh svjedoče i naši sportisti. A mi ćemo im se pridružiti uživanjem u ljepoti njihovog neumornog takmičarskog duha.

Izvor: secanja.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti