PRIČA O ‘LEDENOM ČOVJEKU’: Savršeno očuvana mumija stara 5.000 godina i dalje ima puno za reći

Ötzija, poznatog i kao ‘Ledeni čovjek’, pronašli su planinari prije skoro 30 godina. Kriminalistička istraga otkrila je da je riječ o ubistvu – starom 5.000 godina

Ötzi, čovjek koji je živio prije više od 5 hiljada godina, a čija je zamrznuta mumija pronađena prije 25 godina u Alpama na granici Austrije i Italije, i dalje otkriva tajne o razdoblju u kojem je živio.

Kada je policija u septembru 1991. dobila dojavu o zamrznutom lešu na Alpama, otvorili su kriminalističku istragu. Ispostavilo se da je zaista riječ o ubistvu, no da je zločin mnogo starijeg datuma. 

Ötzija, poznatog i kao ‘Ledeni čovjek’, pronašli su planinari prije skoro 30 godina u blizini austrijsko-italijanske granice. Pokazalo se da je preminuo prije više od 5 hiljada godina.

Mumificiran u ledu, Ötzi je postao senzacija i izvor neprocjenjivih naučnih uvida koji ne prestaju ni nakon četvrt vijeka.

“Ötzi je bez sumnje jedno od najistaknutijih otkrića mumija u istoriji čovječanstva”, smatra Angelika Fleckinger, predsjednica muzeja u gradu Bolzanu u sjevernoj Italiji gdje je Ötzi izložen.

“On je jedinstven prozor u praistorijsko razdoblje, te daje nevjerovatnu količinu informacija”, rekla je Fleckinger za AFP.

U vrijeme kad je Ötzi preminuo, između 3.350 i 3.100 godine prije naše ere, Stonehenge u Engleskoj i egipatske piramide još nisu bili izgrađene.

Živio je u doba kasnog neolitika, odnosno u bakreno doba, kada je vađenje ruda i taljenje bakra koje se u Evropu proširilo s Dalekog istoka iz temelja mijenjalo tadašnje čovječanstvo.

Takve društvene promjene možda i objašnjavaju njegovu tajanstvenu smrt. U Ötzijevu ramenu je pronađen vrh strelice, što je znak da je bio pogođen s leđa. Vjerojatno je iskrvario nakon nekoliko minuta, a moguće je da je dokrajčen i udarcem u glavu. Oko 12 sati prije smrti Ötzi je ručao alpskog kozoroga na roštilju, što je pokazao sadržaj njegovog želuca.

Njegova prerana smrt visoko u planinama je zbog nevjerovatne očuvanosti tijela naučnicima omogućila detaljna istraživanja. Za razliku od drugih mumija, u Ötzijevim ćelijama još ima vlage, te njegovo tijelo nije prošlo pogrebne obrede. Egipatske mumije većinom nemaju mozak i druge organe.

Ötzi je imao netoleranciju na laktozu, te genetsku predispoziciju za srčane bolesti, pokazale su njegove otvrdnute arterije, što se dotad smatralo modernim fenomenom.

Tridesetak vrsta peluda u njegovim crijevima i izotopski sastav njegove zubne cakline navode na to da je živio na jugu Alpi.  Pripadao je genetskoj grupi koja je danas izuzetno rijetka u Evropi, no česta na Korzici i Sardiniji, što znači da tamošnji stanovnici i Ötzi imaju zajedničkog pretka.

Direktor EURAC Instituta za mumije i Ledenog čovjeka u Bolzanu Albert Zink smatra kako istraživanje bakterija u Ötzijevom trbuhu može dovesti do napretka u modernoj medicini.

Kao primjer navodi bakteriju H. pylori koja se nalazi u Ötzijevim crijevima i koju pronalazimo u 50 posto današnjeg stanovništva, a koja može dovesti do čireva na želucu ili čak do raka.

“Moguće je da je riječ o pozitivnoj bakteriji koja je pomagala pri probavljanju sirovog mesa, a koja se kasnije pretvorila u patogen”, rekao je Zink, dodavši kako su doktori veoma zainteresovani za njihovo istraživanje.

Ötzi je u trenutku smrti imao oko 46 godina, što je za njegovo vrijeme bila dobra dob. Bez trunke suvišnih masti, vjerovatno je bio u dobroj formi. Imao je smeđe oči, bradu, dugu kosu i 61 tetovažu, no one nisu bili ornamentalne nego medicinske svrhe. Označavale su bolna mjesta koja odgovaraju današnjim točkama akupunkture. Prije no što je Ötzi otkriven, vjerovalo se da je ta tehnika izumljena 2 hiljade godina kasnije u Aziji.

Ötzi je kod sebe imao bakrenu sjekiru, strelice, bodež, dvije vrste gljiva, jednu za paljenje vatre, a drugu medicinsku, te alat za oštrenje strijele. Njegova odjeća takođe je dobro očuvana, uključujući hlače i kaput izrađene od kozje kože, šešir od krzna medvjeda, cipele od stabla, sijena i kože jelena, ruksak, te vjerovatno plašt.

Svi ti predmeti, kao i sam Ötzi, mogu se vidjeti u posebno klimatiziranom spremniku u Muzeju arheologije Južnog Tirola koji svake godine privuče 260 hiljada posjetitelja iz cijelog svijeta.

“Možemo reći da je Ötzi stavio Bolzano na kartu”, smatra Roberta Agosti iz tamošnjeg turističkog ureda.

Pozitivna strana globalnog zatopljenja je što bi se moglo otkriti još takvih skrivenih arheoloških blaga, poput nedavno pronađene cipele za koju je ispostavilo da je 500 godina starija od Ötzija.

“Ljudi su danas svjesniji da u planinama može biti mumija, a topljenje ledenjaka u nama budi nadu da bi ih moglo biti još”, zaključuje Zink.

Izvor: 24sata.hr