Najstarija drvena statua na svijetu: SOFISTICIRANOST njene izrade je teško povezati sa kamenim dobom iz kojeg datira

Shigirski idol, totem visok 2,80 metara, sastavljen od 10 dijelova ukrašenih geometrijskim rezbarijama i impoznatim ljudskim licima, najstarija je drvena skulptura na svijetu i jedini preživjeli drveni artefakt kamenog doba. 

Zahvaljujući novim istraživanjima, naučnici sada sumnjaju da je i stariji nego što se prvobitno mislilo.

Shigirski idol jedan je od najznačajnijih eksponata regionalnog zavičajnog muzeja Sverdlovska u Rusiji. Otkriven je 1890. godine prilikom iskopavanja u rudniku zlata. Spomenik drevne umjetnosti, koji je ležao hiljadama godina pod zemljom, nije odmah dobio svjetsku slavu i priznanje.

Njegova starost ostala je misterija čak i za stručnjake sve do 1997. godine, kada su ruski naučnici koristeći radiokarbonsko datiranje otkrili da je statua stara devet i po hiljada godina. Neočekivano otkriće u početku je izazvalo skepticizam kod nekih stručnjaka, s obzirom na sofisticiranu prirodu djela, za koje se sada vjeruje da je najranija poznata ritualna umjetnost.

Međutim, 2018. godine, netaknuto jezgro statue od ariša, a ne površina koja je bila tretirana brojnim konzervatorskim postupcima tokom više od 100 godina od otkrića, testirano je naprednom tehnologijom masene spektrometrije akceleratora i utvrđeno je da je još starija, to jest da ima 11.600 godina.

Nova studija objavljena u časopisu Quaternary International pomjerila je taj datum za dodatnih 900 godina – čineći ga više nego dvostruko starijim od Stonehengea ili egipatskih piramida.

“Idol je isklesan tokom ere velikih klimatskih promjena, kada su se rane šume širile toplijim kasnim glacijalom do postglacijalne Evroazije”, kaže za New York Times vodeći autor rada, arheolog Thomas Terberger, šef istraživanja u Odjeljenju za kulturno naslijeđe Donje Saksonije. “Predio se promijenio, a umjetnost – figurativna umjetnost i naturalističke životinje naslikane u pećinama i uklesane u stijeni su se takođe promijenili, možda i da bi im pomogla da se suoče sa izazovima koje im je okruženje donosilo”.

Složena ikonografija statue, sa svojim apstraktnim simbolima, prkosi onome što su arheolozi vjerovali da znaju o društvima lovaca-sakupljača u Evropi i Aziji, za čiji se umjetnički rad mislilo da je ograničen na životinjske slike i scene lova, a ne na predmete sa ritualnim značajem.

Ali sasvim je moguće da velika većina “pokretne umjetnosti” – arheološki izraz za prenosnu praistorijsku skulpturu – jednostavno nije preživjela zbog materijala koji su korišteni za njenu izradu.

U regionima sa velikim šumama drvo bi bilo lako dostupno paleolitskim umjetnicima, ali brzo bi propadalo tokom vijekova. To znači da je naše razumijevanje ovih drevnih naroda oblikovano samo na osnovu predmeta koji su uspjeli da ostanu sačuvani, a vjerovatno bi bilo mnogo drugačije da je preživelo više drvenih predmeta kao što je Shigirski idol.

“Obrada drveta bila je vjerovatno raširena tokom kasnog glacijala do ranog holocena”, tvrde naučnici u svom članku. “Shigirsku skulpturu doživljavamo kao dokument složenog simboličkog značenja i duhovnosti kasnog glacijala do ranih mezolitskih lovaca – sakupljača s Urala”.

Terberger i njegove kolege pronašli su više dokaza o praistorijskoj stolariji u drugim iskopavanjima močvara u proteklih 12 godina. Očekuju da će arheolozi nastaviti da otkrivaju slična nalazišta i drugdje na Uralu, gdje se nalazi mnoštvo neistraženih tresetišta, ali zbog nedostatka sredstava trenutno se ne vrše iskopavanja.

Jedinstveni spomenik drevne kulture

Do danas ukrasi na Shigirskom idolu nemaju nedvosmislenu interpretaciju. Ako svaki dio idola, koji završava maskom, personifikuje jednog ili drugog duha, njihovo vertikalno postavljanje može ukazivati na hijerarhiju viših sila koja je postojala među drevnim stanovnicima Urala.

Obrisi svakog dijela sadrže takozvane tačke, dva mala segmenta. Ovi elementi su karakteristični za slike Urala. Naučnici sugerišu da oni simbolišu dušu ili srce.

Ukrasi takođe mogu da predstavljaju kosmogonijske mitove (istorija izgleda svijeta, porijeklo ljudi i svih živih bića). U ovom slučaju vertikalni raspored prenosi redosljed događaja.

Profesor Chudinov, čije mišljenje nije prihvaćeno, tvrdi da je idol personifikacija drevne slovenske boginje Mare, boginje bolesti i smrti.

Izvor: nationalgeographic.rs

Share and Enjoy !

0Shares
0 0

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti