AVION budućnosti: Od New Yorka do Londona za 11 minuta!

Napredna hipersonična letjelica bi koristeći raketne motore, uzletjela iz New Yorka na visinu od 12 km, gdje bi uključila napredne nadzvučne motore u cilju dostizanja brzine od 20 000 km/h (što odgovara brzini 24 macha), koji bi je 11 minuta kasnije doveli u London, novi je projekt kanadskog izumitelja i inžinjera Charlesa Bombardiera.

Navedena letjelica, radnog naziva Antipode, nova je ideja iz Bombardierove radionice, tek nekoliko mjeseci nakon što je dotični predstavio tzv. Skreemr, četverokrilni hipersonični avion (scramjet) kapaciteta 75 putnika, koji bi dostizao maksimalnu brzinu 10 macha, što je pet puta brže od maksimalne brzine Concordea.

anti2

Kao gorivo koristio bi se tekući kisik koji bi letjelica izdvajala direktno iz atmosfere, što bi uveliko smanjilo njenu masu, a time i povećalo brzinu. Međutim, da bi avion mogao komprimirati prikupljeni kisik, morao bi se kretati minimalno brzinom 4 macha, što je brzina koju dosad nije postigao nijedan putnički avion.

Iako valja naglasiti da čak ni NASA nije uspjela izgraditi pouzdan scramjet sistem, Bombardier smatra da je na tragu rješenja osnovnog problema pri izgradnji scramjeta, koji se ogleda u pretjeranom zagrijavanju krila i nosa letjelice kod leta pri brzinama višetruko većim od brzine zvuka.

“Razgovarao sam s Josephom Hazeltineom (inžinjerom i bivšim direktorom agencije RIAC – Centra za analizu pouzdanosti informacija pri američkom Ministarstvu odbrane), koji mi je predložio da upotrijebimo aerodinamičku pojavu pod nazivom long penetration mode (LPM)”, izjavio je Bombardier.

anti3

Pa pokušajmo objasniti o čemu je riječ … Za početak recimo kako bi Antipode uzletio pomoću dvije rakete montirane na svojim krilima, za razliku od Skreemra koji bi se otisnuo uvis putem tzv. magnetskog topa (eng. magnetic railgun). Dostigavši visinu od 12 km, i pritom ubrzavši na 5 macha, letjelica bi otkačila raketne nosače, uz istovremeno pokretanje brodskog scramjet motora, koji bi letjelicu ubrzao na 24 macha.

Međutim, tada bi se letjelica počela opasno pregrijavati, što Bombardier želi spriječiti putem ispuštanja dijela nabijenog zraka, koji bi se kretao nadzvučnom brzinom kroz mlaznicu na nosu aviona. Taj zrak imao bi za posljedicu stvaranje zračne struje iz suprotnog smjera, koja bi posljedično hladila letjelicu. Nažalost, LPM najbolje funkcioniše kod raketa, tj. kod letjelica koje imaju što manju ukupnu površinu.

Iako se iz svega navedenog može zaključiti da bi LPM bio teško ostvariv uz ovakav dizajn Antipodea, ko zna, možda se iz ove ideje izrodi neki bolji dizajn.

anti4

Izvor: nacionalnageografija.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti