Zanimljivosti iz istorije: Koji je kralj eksplodirao tokom svoje sahrane?

Zašto su renesansne dame u oči kapale sok jedne od najotrovnijih biljaka? Koji je kralj nakon smrti eksplodirao i kako se to, pobogu, dogodilo? Šta je Charles Lindbergh ponio za obrok na svoj istorijski let?

1. Tridesetih godina dvadesetog vijeka, englesku je publiku oduševljavao cirkuski artist William Black. Umjetničko ime “Čovjek od gume” sjajno mu je pristajalo: mogao je provući čitavo tijelo kroz okvir teniskog reketa, naravno, onog bez žica!

2. Prema grčkom istoričaru Plutarhu, Aleksandar Veliki (356. prije nove ere – 323. prije nove ere) zadnjih je godina života konzumirao šest litara vina svake večeri.

3. Svi dijelovi velebilja sadrže otrovne alkaloide, naročito plodovi i listovi nakon cvijetanja. U renesansnoj Italiji, ovu biljku su nazivali belladona (“lijepa žena”): koristila se, naime, za širenje zjenica, kako bi oči dama izgledale ljepše, sjajnije i zavodljivije. Pripadnice viših društvenih krugova sok ove biljke su kapale u oči, a one koje su s ovom praksom pretjerivale trajno su oštetile vid.

4. Za vrijeme fudbalske utakmice koju su 1969. godine igrali engleski klubovi “Hawley” i “Tongham Youth Club”, sudija je iz igre izbacio sva dvadeset dva igrača!

5. Američki avijatičar Charles Lindbergh (1902. – 1974.) zapamćen je kao prvi čovjek koji je preletio Atlantik bez slijetanja, leteći avionom “Spirit of St. Louis” između New Yorka i Pariza. Jelo koje je ponio na taj istorijski let bilo je ponešto prozaično – radilo se o sendviču od sira!

6. Nakon smrti 1087. godine, engleski kralj Vilim I. Osvajač (na slici!) položen je u kovčeg koji je, pokazalo se, bio prekratak za njegovo tijelo. Umjesto da ga prebace u veći sanduk, jednostavno su ga nagurali u ovaj nedekvatni, što je bila jako loša ideja. Taj postupak uzrokovao je, naime, nakupljanje plinova u pokojnikovu želucu, pa je njegova utroba – usred sahrane – jednostavno prsnula! Smrad koji se proširio uokolo bio je toliko intenzivan da je nekoliko osoba izgubilo svijest.

7. Dan planete Zemlje prvi je put obilježen 22. aprila 1970. godine, na inicijtivu američkog senatora Gaylorda Nelsona (1916. – 2005.). “Zeleni” političar pozvao je naciju na javni protest, kako bi se “uzdrmao politički establišment, a pitanje zaštite okoliša konačno stavilo na dnevni red”.

Piše: Lucija Kapural

Izvor: povijest.hr

Share and Enjoy !

0Shares
0 0

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Povezane vijesti