“Novac me ne zanima. Imam ga dovoljno. Hoću da (Simon) Wiesenthal obriše moje ime s liste”, zatražio je Skorzeny. Saradnja s Mosadom bila je njegovo životno osiguranje. Mosadovci su mu to i obećali i odveli ga u Izrael. Ubrzo je odletio u Egipat i nabavio im spisak njemačkih naučnika i njihovih adresa, kao i kompanija koje su Egiptu prodavale komponente.

U međuvremenu su Mosadovi obavještajci pokušali da nagovore Wiesenthala da obriše Skorzenyjevo ime s liste, ali ih je poznati lovac na naciste odbio. Naposljetku su falsifikovali pismo u kom Simon Wiesenthal obavještava Skorzenyja da ga je sklonio s liste.

Simon Wiesenthal

Skorzeny se pokazao kao dobar saradnik. Slao je pisma bombe i tako uspješno zastrašivao njemačke naučnike da ih je većina otišla iz Egipta. Međutim, Mosad je odlučio da obustaviti tu akciju kada je u Švicarskoj uhvaćen jedan od njihovih timova koji je mučio porodicu jednog naučnika. Negativni publicitet bio je preveliki. Izraelski premijer, David Ben-Gurion, zaključio je da je to loš imidž za zemlju, epizoda koja bi mogla da ugrozi važan i s teškom mukom postignut dogovor s Njemačkom o prodaji oružja Izraelu.

Šef Mosada, Harel, podnio je ostavku. Novi lider obavještajaca Meir Amit pokrenuo je operaciju traganja za nacistima. Još jednom je angažovao Skorzenyja, mada je ta akcija propala.

Skorzeny je umro u Madridu u julu 1975. Imao je dvije sahrane, u Beču i Madridu, gdje se nacistički veterani nisu ustručavali od nacističkih pozdrava i simbolike. Ali pogrebu u Madridu prisustvovao je i čovjek kog niko od okupljenih nije poznavao. Bio je to Joseph Joe Raanan, koji je došao da oda posljednju poštu najboljem špijunu koji je ikada radio za njega.