WIKILEAKS OTKRIVA: Zapad je strahovao od Jugoslavije i Tita, evo zbog čega

Objavljene su važne depeše koje otkrivaju manje poznate događaje bilateralnih odnosa Beograda i Washingtona i njihovih NATO saveznika, ali i telegrami koji pokazuju kako se stvarala slika o životu u socijalističkoj državi na raskršću dvaju suprotstavljenih političkih i vojnih blokova.

Tako se, na primjer, u izvještaju State departmenta od 16. decembra 1976. spominje susret sa članom Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) koji se opisuje kao “prozapadno orijentisana” osoba i dodaje da je u prošlosti dosljedno izražavao svoja politička uvjerenja.

Susret američkog diplomate i hrvatskog partijskog zvaničnika dogodio se prethodni dan, 15. decembra, na letu iz Londona u Zagreb, a najveći interes izazvali su sagovornikovi stavovi o lošim odnosima Jugoslavije i Sovjetskog Saveza.

Neimenovani komunistički političar opisao je susret između Tita i Brežnjeva, koji je održan mjesec dana ranije, kao “jako težak i nezgodan”. Najvažniji detalj odnosio se na Brežnjevljev zahtjev da Jugoslavija svoje jadranske luke ustupi na korištenje floti SSSR-a; međutim, Tito je to odbio.

“Između Jugoslavije i SSSR-a postoje jako duboke razlike koje su gotovo nepomirljive”, zaključio je anonimni član CK SKH, prenio je portal zagrebačkog ‘Jutarnjeg lista’.

Izvještaji o Titovim zdravstvenim problemima

Američki diplomati bavili su se Titovim zdravstvenim stanjem povodom njegovog 83. rođendana. U izvještaju se navodi kako je zbog Titovih zdravstvenih problema te 1975. tradicionalni slet na Stadionu JNA trajao dvostruko kraće nego prethodnih godina, a zatim sljedi opis tadašnjeg predsjednika države.

Naglašava se kako je Titova kosa svježe ofarbana, dok njegovo lice izgleda podbulo, što može biti posljedica bolesti ili uzimanja lijekova. U neslužbenim komentarima nekih njegovih prijatelja čulo se kako Tito ne izgleda dobro kao i da je za vrijeme ručka bio izrazito nostalgičan.

Na osnovu razgovora s neimenovanim jugoslovenskim novinarom, pred kraj januara 1976. u Washinton je poslata kratka poruka u kojoj se upozorava na pogoršanje zdravstvenog stanja Josipa Broza Tita.

Navodi se kako je “predsjednik Tito djelimično paralizovan i nalazi se u lošem raspoloženju, zbog čega je odložio putovanje u Meksiko i Kubu”. Novinar koji je razgovarao s američkim službenikom prenio je da mu je rečeno kako je Titu potrebno otprilike sedam nedjelja da se oporavi.

Na pitanje je li Tito pretrpio moždani udar, novinar je rekao “ne”, ali autor izvještaja konstatuje kako nije siguran da li je novinar uopšte shvatio značenje engleske riječi “stroke” (udar).

Stane Dolanc – najozbiljniji nasljednik

Veoma važna poruka State departmentu je poslata 22.5.1973. godine i bavi se pitanjem Titovog nasljednika, a kao glavni kandidat spominje se Stane Dolanc kao osoba čiji je položaj u Savezu komunista “od velike važnosti za sve potrebne manevre u slučaju smrti ili invalidnosti predsjednika”.

Dolanc je u to vrijeme bio sekretar Izvršnog biroa CK SKJ, i jedan od najmoćnijih jugoslovenskih političara. U drugom izvještaju od 28. maja 1974. iznova se aktualizuje pitanje ko će nasljediti Tita.

Pritom se upozorava na intervju koji je Dolanc dao inostranim dopisnicima – povodom održavanja Desetog kongresa SKJ – kojima je iznenađujuće otvoreno govorio o Jugoslaviji nakon Titove smrti.

U odgovoru na pitanja o nasljedniku Josipa Broza Tita, Dolanc je rekao kako se o tome još ne razmišlja jer Jugoslavija nije kraljevina. No, američki je utisak da upravo Dolanc očekuje da će ostati na svojim tadašnjim funkcijama još jedan četverogodišnji mandat.

Izvor: blic.rs